The Bulgarian Border Fortress Ras (9th – 11th c.)

Summary: 

From the 9th to the 11th century Ras was an important Bulgarian fortress on the border of the Serbian lands. Written and archaeological sources show explicitly that it enters the Bulgarian tsardom in the Early Middle ages. It is possible that the tax paid by Serbs to Bulgaria was delivered in Ras. The town was one of the Bulgarian episcopal sees. Ras was captured by Byzantum in 1018. During the first half of the 12th century Serbs conquered the fortress.

Tervel Popov, (Sofia, Bulgaria)
References: 

A l e k s o v a, Bl. Episkopiyata na Bregalnitsa: prv tsrkoven i kulturno-prosveten tsentar vo Makedonia. Prilep, 1989.

A n t o n o v i ć, M. Ras. – V: Leksikon gradova i trgova srednjovekovnih srpskih zemalja prema pisanim izvorima. Beograd, 2010, s. 235–238.

B o z h i l o v, Iv. Sedem etyuda po srednovekovna istoria. Sofia, 1995.

B o z h i l o v, Iv.,  V. G y u z e l e v. Istoria na srednovekovna Bulgaria (VII–XIV vek). Sofia, 1999.

C h i r k o v i c h, S. Istoriya serbov. Moskva, 2009.

C h i r k o v i c h, S. Sarbite sred evropeyskite narodi. Sofia, 2017.

C o n s t a n t i n u s  P o r p h y r o g e n i t u s. De thematibus et De administrando imperio. Rec. Immanuel Bekkerus (= Corpus Scriptorum Historiae Byzantinae. Vol. 3). Bonnae, 1840.

D o b r e v, Iv.  K. P o p k o n s t a n t i n o v. Epigrafika, starobalgarska. – V: Kirilo-Metodievska entsiklopedia. T. 1. Sofia, 1985, s. 662–677.

Gesta Regum Sclavorum. T. 1. Kritično izdanje i prevod. Izdanje priredila i tekst prevela D. Kunčer. Beograd, 2009.

Gratski izvori za balgarskata istoria. Т. 1–. Sofia, 1954–.

G y u z e l e v, V. Izvori za srednovekovnata istoria na Bulgaria (VII–XV v.) v avstriyskite rakopisni sbirki i arhivi. T. 1. Balgarski, drugi slavyanski i vizantiyski izvori. Sofia, 1994.

H r i s i m o v, N. Neizvestni i slabo poznati nadpisi ot rannoto balgarsko srednovekovie. – Epohi, 23 (2015), № 2, s. 371–379.

H r i s i m o v, N. Pripiskata v Chividalskoto evangelie i imeto na balgarskia vladetel mezhdu knyaz Boris i tsar Simeon. – V: Istoria i kultura na Bulgaria i balgarite (IX–XIX v.). Istoricheski izsledvaniya i arheologicheski prinosi v pamet na prof. d-r Valentin Pletnyov (= Acta Musei Varnaensis, 13/2). Varna, 2019, s. 195–208.

I o a n n i s  S c y l i t z a e. Synopsis Historiarum. Rec. Ioannes Thurn (= Corpus fontium historiae Byzantinae. Vol. 5). Berolini et Novi Eboraci, 1973.

I v a n i s h e v i ć, V. Pečat cara Aleksija I iz tvrđave Ras. – Vizantijski svet na Balkanu, 1 (2012), s. 57–64.

I v a n i š e v i ć, V., B. K r s m a n o v i ć. Byzantine seals from the Ras fortress. – Zbornik radova Vizantološkog instituta, 50 (2013), s. 449–462.

I v a n o v, Y. Balgarski starini iz Makedonia. Fototip. izd. Sofia, 1970.

Y o r d a n o v, Iv. Korpus na srednovekovnite balgarski pechati. Sofia, 2016.

J a n k o v i ć, Đ. O crkvi Raške doba pre Nemanja. – Glasnik Srpskog arheološkog društva, 20 (2004), s. 63–83.

K a l i ć, J. Prokopieva Αrsa. – Zbornik radova Vizantološkog instituta 27–28 (1989), s. 9–17.

K a n e v, N. Bulgaria i Vizantia na Balkanite prez perioda 912/3–927 g. – V: Simeonova Bulgaria v istoriyata na evropeyskia Yugoiztok: 1100 godini ot bitkata pri Aheloy. T. 2. Veliko Tarnovo, 2018, s. 33–95.

K o l e d a r o v, P. Politicheska geografia na srednovekovnata balgarska darzhava. Ch. 1. Ot 681 do 1018 g. Sofia, 1979.

K o n s t a n t i n  B a g r y a n o r o d n y y. Ob upravlenii imperiey. Tekst, perevod i kommentariy. Izdanie vtoroe, ispravlennoe. Moskva, 1991.

M a k s i m o v i ć, Lj. O vremenu pohoda bugarskog kneza Borisa na Srbiju. – Zbornik filozofskog fakulteta Universiteta u Beogradu, 14 (1979), № 1, s. 69–75.

M u t a f c h i e v, P. Kniga za balgarite. Sofia, 1987.

N i k o l o v, G. N. Tsentralizam i regionalizam v rannosrednovekovna Bulgaria (kraya na VII – nachaloto na XI v.). Sofia, 2005.

N i k o l o v a, B. Ustroystvo i upravlenie na Balgarskata pravoslavna tsarkva (IX–XIV vek). 2. razsh. i dop. izd. Sofia, 2017.

P a v l o v, Pl. Balgarskoto srednovekovie. Poznato i nepoznato (stranitsi ot politicheskata i kulturnata istoria na Bulgaria, VII–XIV vek). Veliko Tarnovo, 2008.

P a v l o v, Pl. Vekat na tsar Samuil. Sofia, 2014.

P a v l o v, Pl. Dinastiyata na Krum. Sofia, 2019.

P i r i v a t r i c h, S. Samuilovata darzhava. Obhvat i harakter. Sofia, 2000.

P o p o v i ć, M. The fortress of Ras (= Archaeological Institute Monographies, № 34). Belgrade, 1999.

R a b o v y a n o v, D. Izvanstolichnite kamenni kreposti na Parvoto balgarsko tsarstvo (IX – nachaloto na XI vek). Sofia, 2011.

R a d i š i ć, M. Archaeological testimonies of Bulgarian presence in the Central Balkans during the ninth and tenth centuries. –V: Simeonova Bulgaria v istoriyata na evropeyskia Yugoiztok: 1100 godini ot bitkata pri Aheloy. T. 1. Sofia, 2018, s. 134–154.

R o z e n, V. R. Imperator Vasiliy Bolgaroboytsa. Izvlecheniya iz letopisi Yahʺi Antiohiyskogo. Sankt-Peterburg, 1883.

S a b o t i n o v, An. Bulgaria pri tsar Samuil i negovite naslednitsi (976–1018 g.). T. 1. Izvori i literatura (opit za obobshtenie). Sofia, 2008.

S i m e o n o v a, L. Patyat na mladia Simeon ot “spokoynata tishina na manastira” do vazkachvaneto mu na balgarskia tron. – V: Simeonova Bulgaria v istoriyata na evropeyskia Yugoiztok: 1100 godini ot bitkata pri Aheloy. T. 1. Sofia, 2018, s. 155–163.

S t o j a n o v i ć, Lj. Stari srpski zapisi i natpisi. Knj. 1. Beograd, 1902.

Vizantiski izvori za istoriјu naroda Jugoslaviјe. T. 2. Obradio B. Ferјančić. Beograd, 1959.

Ž i v k o v i ć, T. Pohod bugarskog cara Samuila na Dalmaciju. – Istorijski časopis, 49 (2002), s. 9–25.

Z l a t a r s k i, V. N. Istoria na balgarskata darzhava prez srednite vekove. T. 1. Parvo balgarsko tsarstvo. Ch. 2. Ot slavyanizatsiyata na darzhavata do padaneto na Parvoto tsarstvo. 2. fototip. izd. Sofia, 1994.